Kulturno povijesna baština otoka Krka

Prikaz kulturnopovijesnih vrednota otoka Krka počinjemo na sjeveru, današnjem ulazu na otok Krk - počinjemo s dva iznimno vrijedna spomenika koji se nalaze u omišaljskom, sjeverozapadnom dijelu otoka. To je sam Omišalj, visoko ponad zaljeva, s pretpovijesnim temeljima, grad – kaštel u kojem romanička crkva potječe iz 12. stoljeća, a njen triptih J. della Fiore iz 15. stoljeća. U zaljevu Sepen, na predjelu Mirine sačuvani su ostaci romanskog grada Fulfinuma s ranokršćanskom bazilikom iz 5. - 6. stoljeća.

Na području Dubašnice imamo srednjevjekovni samostan franjevaca (iz 1480. g.) u Portu, u kojem se uz crkvu sv. Marije Magdalene nalazi muzejska zbirka s knjižnicom, etnografska zbirka s autentičnim tošom za prešanje maslina i glagoljski lapidarij. U blizini Malinske na lokalitetu Cickino nalazi se arheološko nalazište, u kojem je pronađen ranokršćanski crkveni kompleks sagrađen između 5. i 7. stoljeća, dok najstariji pronađeni dijelovi pripadaju razdoblju prijelaza prvog u drugo stoljeće.

Malo dalje na području grada Krka nalazi se također franjevački samostan Glavotok, s glagoljskim spomenicima i djelima Girolama da Santa Crocea. Krećući se dalje prema jugu, nedaleko Milohnića nailazimo na starohrvatsku crkvicu sv. Krševana, vjerojatno između 9. i 12. stoljeća. Tisućljetno, i današnje, otočno središte – Krk „presjajni grad Krčana“ o čemu svjedoči kameni natpis iz 3 ili 4 stoljeća, ima također pretpovijesne temelje, s ilirskim, grčkim, rimskim i srednjovjekovnim hrvatskim (slavenskim) dodacima: tu su zidine, kule, tzv. Frankopanski kaštel, rimske terme i mozaici, ranokršćanska katedrala, romanička crkva sv. Kvirina i sv. Margarete (na dva kata), ranoromanička crkva Majke Božje od Zdravlja, ranogotički Sv. Franjo; jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Krčki natpis iz 11. stoljeća. Tu je i biblioteka Nikole Udine Algarottija i njegova zbirka dragocjenih muzičkih instrumenata, što ju je darovao u 19. st. rodnom gradu. U bazilici je poliptih Paola Veneziana iz 14. stoljeća i Kolerova srebrna pala iz 15. stoljeća.

Ispred Punta nalazi se starohrvatska crkvica sv. Dunata, također vjerojatno iz 9. - 10. stoljeća. U puntarskom zaljevu smješten je Košljun – jedini nastanjeni od više krčkih otočića; istodobno, Košljun je jedan od najznačajnijih prirodno - geografskih i kulturnopovijesnih cjelina na sjevernom Jadranu. Na antičke (a možda i pretpovijesne temelje) stigli su (možda) pustinjaci, pa redovnici benediktinci, a od 15. stoljeća ovdje su franjevci; ti vrlo vrijedni fratri uspjeli su do danas stvoriti od otočića prirodoslovni rezervat (naročito rijetkih biljaka), usred kojeg je samostan, bazilika, više zbirki – etnografska, likovna, muzejska, bibliotečna, arhivska, itd. Ovdje su izloženi spomenici iz rimskog razdoblja i dalje; npr. iz 15. stoljeća poliptih je Santa Crocea, iz prošlog je stoljeća križni put slikara Ive Dulčića.

Krećući se Krkom dalje, na istok, stižemo u Bašćansku Dragu, ovdje je sačuvana stupa – naprava kojom je dorađivano čvrsto vuneno tkanje. Dalje, također u bašćanskoj dolini, nalazi se Jurandvor, u kojem je nađen najpoznatiji krčki i slavenski spomenik – Bašćanska ploča, datirana oko 1100. godine, s uklesanim imenom hrvatskog kralja Zvonimira iz 11. stoljeća na glagoljici; nađeni su i ostaci druge ploče. Spomenik se sada nalazi na počasnome mjestu, kao posebna vrijednost u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
I Baška čuva rimske mozaike i raritetni srebrni križ Frankopana, te likovna djela Palme Mlađeg i krčkog slikara Franje Jurića; mjesto ima zavičajni muzej. U obližnjoj uvali Vela Luka, vjerojatno su ostaci nekoga utvrđenoga naselja koje legenda naziva Corinthia i vezuje uz grčku tradiciju.

Na sjeveroistočnoj strani otoka, na visokoj klisuri iznad mora, smješten je Vrbnik, također na pretpovijesnim ilirskim temeljima: cijelo je naselje spomenik, najpoznatiji hrvatski glagoljaški grad – kaštel; i danas obiluje glagoljskim kamenim i rukopisnim spomenicima. Veliki broj ih se čuva u drugim sredinama; to su npr., odlomci rukopisa iz 12. stoljeća, Statut otoka Krka 1388, kodeksi, misali, matične, pravne i druge knjige te rukopisi. U župnoj crkvi značajan je frankopanski oltar Ružarica , vjerojatno iz 15. stoljeća te oltar Ive Rendića iz 19. stoljeća. Mjesto obogaćuje i velika Vitezićeva biblioteka, a u susjedstvu, u crkvici sv. Jurja, nađena je freska iz 13. stoljeća, najstarijim hrvatskim prikazom broda. Vjerojatno je ishodište krčkih knezova upravo vrbničko područje – nad Vrbničkim poljem ostaci su Gradeca (Graca), jedinog dvorca- utvrde knezova Frankopana izvan naselja.

Jedini grad –kaštel u unutrašnjosti otoka je Dobrinj; ovdje je 1100. godine nastala najstarija poznata hrvatska glagoljska isprava slavnog Dragoslava; u njemu je i etnografska zbirka cijeloga otoka; slika na antependiju (zlatni vez na crvenoj svili) izradio je P. Veneziano u 14. stoljeću. Treba ukazati i na spomenike originalnog narodnoga graditeljstva – stočne nastambe mošune, pastirska i seljačka skloništa i komarde, gumna. Tu su sopele (sopile) – ostatak prastaroga europskog glazbala, koje je drugdje nestalo. Ljetna Stomorina u Omišlju, pastirski običaji Vrbnika i Dubašnice, narodna nošnja i ples, ukazuju na sadržaje koji su sačuvali živopisni kolorit otoka, obogaćuju njegovu kulturu i svakidašnji život otočana u prošlosti, i danas.