O turizmu otoka Krka

Turistička zajednica otoka Krka

Otok Krk, naš najveći otok (oko 410 Kilometara kvadratnih) još je krajem prošlog stoljeća zbog svoga pogodnog zemljopisno-prometnog položaja i dobrih prirodnih uvjeta, bio zapažen kao interesantan turistički kraj.

Počeci turizma na našem najvećem otoku Krku, sežu krajem devetnaestog stoljeća kada na otok počinju dolaziti prve veće skupine gostiju, prvenstveno iz Austrije, Češke, Slovačke, te domaći gosti. Već prije prvog svjetskog rata izgrađeni su i prvi hoteli, pansioni i kupališta, čime su stvoreni tehnički uvjeti i materijalna baza za daljnji razvoj turizma.

Između dva svjetska rata nastavlja se intenzivna izgradnja ugostiteljskih objekata, kada je izgrađeno više hotela, pansiona, vila i drugih turističkih objekata. Podižu se i uređuju parkovi, a uz obalu se izgrađuju kupališta. Po završetku drugog svjetskog rata turizam se na Krku opet počeo razvijati, a nakon 1964 g. naglo se počeo povećavati.

Glavni razlozi za dinamičan razvoj turističkog prometa na otoku Krku bili su:

  • povoljni zemljopisni položaj otoka,
  • povoljni prirodni uvjeti, blaga klima, čisto more, dobra inslolacija i bogata vegetacija, osobito na sjevero-zapadnom dijelu otoka,
  • osiguranje dovoljnih količina vode sa lokaliteta "Ponikve" i "Jezero",
  • puštanje u promet zračne luke u Omišlju (1970)
  • otvaranje mosta kopno-otok Krk i
  • afirmacija turističkih mjesta na otoku, na domaćem i svjetskom turističkom tržištu.

Razvoj turističke društvene organizacije

Stanovnici otoka zbog pojačanog turističkog prometa početkom dvadesetog stoljeća, osjetili su potrebu za osnivanjem turističkih udruženja, zbog povećanja prihoda kao i zbog uređenja turističkih mjesta. Tako su osnovana "Društva za uljepšavanje mjesta" u Baški 1904. g., 1906. godine u Omišlju, 1908. g. u Puntu, 1909. g. u Malinskoj, 1911. u Vrbniku itd.

Valjalo bi svakako napomenuti da su ova društva igrala temeljnu ulogu u razvoju turizma i u pojedinim mjestima i na otoku Krku u cjelini. Kroz desetljeća u više država i više različitih sistema su i ta društva mjenjala svoj oblik, i danas postoje i funkcioniraju kao turističke zajednice.


Osnivanje Turističkog saveza općine Krk

Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća došlo je do naglog razvoja turizma na otoku Krku. Navesti ćemo samo da je 1959. godine uspostavljena prva trajektna veza na Jadranu Šilo-Crikvenica. Nedugo nakon toga 1963. godine uspostavljena je i trajektna veza između Voza i Črišnjeve, u blizini današnjeg krčkog mosta.

Na inicijativu turističkih društava sa čitavog otoka (Omišalj, Njivice, Malinska, Krk, Punat, Baška, Vrbnik, Šilo) 07. veljače 1962. godine održana je osnivačka Skupština Turističkog saveza općine Krk. U tim godinama Turistički savez općine Krk bavio se ponajviše rješavanjem pitanja krupne infrastrukture ali su tiskani i promidžbeni materijali potrebni za razvoj turizma.
Međutim donašanjem Zakona o turističkim zajednicama i Zakona o lokalnoj samoupravi dolazi do problema u radu i financiranju ove institucije. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi na otoku Krku osnovano je šest općina (Omišalj, Malinska, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj) i grad Krk. Usvajanjem Zakona o turističkim zajednicama, tadašnji Turistički savez općine Krk transformirao se u Turističku zajednicu otoka Krka, prema članku 3. Zakona o turističkim zajednicama koji govori da se na otocima na kojima ima više od dvije lokalne samouprave, mora formirati turistička zajednica otoka.
Međutim u tom istom zakonu zakonodavac nije riješio i pitanje financiranja otočke turističke zajednice, što je svakako glavni razlog da je Turistička zajednica otoka Krka do danas ostala jedina otočka turistička zajednica u Hrvatskoj.
Turistički radnici na otoku pravilno su shvatili činjenicu da je otok Krk jedan turistički proizvod i da ga takvog treba tretirati na svjetskom turističkom tržištu. Više od desetljeća tražilo se rješenje načina financiranja, tražila izmjena Zakona o turističkim zajednicama a da istovremeno TZ otoka Krka nije ni trena prekidala sa radom, zahvaljujući financiranju turističkih zajednica-članica. Kako se unatoč višegodišnjim pokušajima nije uspjelo napraviti da TZ otoka Krka trajno riješi pitanje financiranja, to se rješenje financiranja pokušalo dogovoriti unutar otoka Krka. Kako turističke zajednice nisu bile dovoljno jake da same isfinanciraju jedan takav projekt, u to su uključene i otočne lokalne samouprave.
Kako stanovnici otoka žive isključivo od turizma i za turizam, normalno da su sve općine (Omišalj, Malinska-Dubašnica, Punat, Baška i Vrbnik) i grad Krk uviđajući važnost i značenje ove institucije, podržali inicijativu za konačnim rješavanjem financiranja i kadrovskog ekipiranja Turističke zajednice otoka Krka.

Turističke zajednice i općine u omjeru 60:40 financiraju troškove turističkog ureda i zajedničkih programa a kao ključ prihvaćeno je učešće u ukupnim prihodima od boravišne pristojbe i članarine ostvarene na Krku u godini koja prethodi godini u kojoj se plan donosi.

Potpredsjednik: Anton Bolonić
Direktor: Mr. sc. Majda Šale